Saveti

10 saveta kako najbolje sačuvati začine

article thumbnail     Nakon kupovine svežih začina i začinskih biljaka, pravilan način njihovog skladištenja će im produžiti  vek trajanja ali i sačuvati aromu i ukuse. Evo nekoliko...
Nastavak...

Klopa za klince

Žele od jagoda

Žele od jagodaPotrebno: 200gr jagoda, 2 supene kašike šećera, 10gr želatina, 2 čaše vode

Želatin prelijte sa pola čaše provrele vode i smesu ostavite da odstoji. Iscedite suvišni sok iz jago­da (ali ga sačuvajte), pa ih ispasirane stavite u vodu da provru. Procedite, dodajte raz­mućeni želatin i masu pustite da ponovo proključa. U vreli žele sipajte oceđeni sok od jagoda i promešajte. Žele razlijte u hladnom vodom plaknute modle, ohladite dob­ro u frižideru i poslužite. Od 2 godine

Žele od voća i jogurta

Žele od voća i jogurtaPotrebno: 700gr jogurta, 150gr mlevenog pti-ber keksa, 100gr putera, 25gr želatina, 300gr malina, 2 kivija, 200gr ananasa iz konzerve, 300gr kajsija iz kompota, 1 pomorandža, narendana kora limuna, 100gr čokolade

Želatin sipajte u ohlađenu prokuvanu vodu i pustite da se oto­pi, pa ga pomešajte sa jogurtom. Keks pomešajte sa otopljenim puterom pa sipajte masu u vo­dom polivenu modlu. Voće očistite i iseckajte na komadiće. Voće i rendanu koru limuna sjedinite sa masom od jogurta pa prelijte preko sloja keksa sa puterom. Žele stavite u frižider da se pot­puno ohladi i stegne.Od 5 godina

Salata od sočiva
Salata opd sočivaPotrebno: 100gr crvenožutog sočiva, 4 supene kašike soka od jabuke, supena kašika jabukovog sirćeta, supena kašika maslinovog ulja, supena kašika meda, 200gr obranog jogurta, 1 kisela jabuka, 1 glavica crnog luka, glavica zelene salate, 50gr seckanih oraha, so, biber, peršun

Operite sočivo i kuvajte ga de­setak minuta. Pomešajte sok od jabuke, jabukovo sirće, kašiku maslinovo ulja i meda sa jogurtom. Procedeno sočivo posolite i pobiberite po ukusu i pomeša­jte ga sa začinjenim jogurtom. Luk isecite na sitne kolutove, ja­buku na tanke kriške i tome do­dajte iseckan orah. Zelenu salatu operite i isecite na sitnije delove. Salatu pome­šajte sa isitnjenim lukom i jabukama i prelijte prelivom od so­čiva i jogurta. Za decu uzrasta od 5 godina 

Kako znati koje su masti loše?

(0 glasova)
Kako znati koje su masti loše?O mastima je mnogo toga lošeg pisano i kod mnogo ljudi samo spominjanje te reči može izazvati loše raspoloženje. Masti možete pokušati izgubiti, sakriti i izbegavati, ali vaše telo ih ipak treba. Znate li da masti pomažu kod izolacije naših nervnih ćelija, da nas greju, uravnotežuju naše hormone, održavaju kožu i arterije eliastičnim, podmazuju zglobove i sastavni su deo svake ćelije? Ključno pitanje je znati koju vrstu masti vaše telo treba, koliko ih treba i koja vrsta masti je štetna za vas. Naoružani pravim informacijama možete se usresrediti na unošenje više dobrih masti i izbegavanje loših masti u hrani koju svakodnevno unosite.

Činjenice o mastima:

  1. Masti su "rezerva energije" životinja, biljaka i ljudi,
  2. Idealan odnos masti u telu trebao bi biti približno 19-26% težine tela kod žena i 12-18% težine tela kod muškaraca.
  3. Postoje dvije različite vrste telesne masnoće - smeđa i žuta. Smeđa masnoća je smeštena unutar tela i "aktivna" je, sadrže je mitohondrije koji proizvode toplotu (termogeneza), i na tak način troše energiju. Žuta mast se nalazi bliže površini, manje je aktivna i veća je verovatnoća da će se nagomilavati. Žene su sklonije od muškaraca većem odnosu žute masti.
  4. Prosečan, zdravi unos dobrih masti u ishrani trebao bi biti približno 30-40 grama dnevno. Sadržaj masti u hrani koju uzima bogato stanovništvo može biti gotovo četverostruk!
  5. Većina hrane koja sadrži masti kombinuje zasićene, mononezasićene i polinezasićene masti u različitim količinama. Na primer, sadržaj masti u maslacu je gotovo 100%, od čega je 60% zasićenih, 30% mononezasićenih i 10% polinezasićenih, u poredjenju sa semenkama suncokreta, koje sadrže 73% masti, od čega je samo 12% zasićeno i 21% mononezasićeno, a 67% ih je polinezasićeno.
  6. Vrućina, svetlo i kiseonik razaraju esencijalne masne kiseline, pa je najbolje ulja čuvati na tamnim mestima.
  7. Esencijalne masti moraju se unositi kroz hranu jer ih vaš organizam ne može proizvesti. Esencijalne zdrave masti su Omega 3 i Omga 6 (poznate kao esencijalne masne kiseline).
  8. Težina za težinu, masti daju dvostruko više iskoristive energije nego ugljenohidrati ili belančevine (u svakom gramu masti ima 9 kalorija).
  9. Mast doprinosi okusu, strukturi i mirisu mnogih namirnica, a osim toga i usporava probavni proces, što omogućava produžen osećaj sitosti nakon obroka.

Zasićene masti - neprijatelj

Zasićene masti (one koje nalazimo u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi) nisu bitne za zdravlje. Njihovo je poreklo životinjsko (meso, jaja, sir). Zasićene masti su teže svarljive i sadrže holesterol.

Nezasićene masti - pozitivci

Nezasićene (tečne) masti dele se u dve grupe: mononezasićene, kao što je maslinovo ulje, i polinezasićene, kao što je suncokretovo ulje. Polinezasićene masi dijele se u Omega 3 masne kiseline i Omega 6 masne kiseline. Monozasićena mast (Omega 9) nije esencijalna, ali u umerenim količinama nije štetna - visokokvalitetno (devičansko, hladno presovano) maslinovo ulje je zdravija alternativa od uobičajenih biljnih ulja.Dobar izvor masnih kiselina Omega 6: ulje šafranike, suncokretovo ulje, orahovo ulje. Dobar izvor masnih kiselina Omega 3: skuša, haringa, losos, sardine, tuna, ulje od lanenih semenki.
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
smanji | povećaj

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
< Prethodno   Sledeće >