Saveti

Tabela sastava namirnica

article thumbnail  Namirnice Ukupno kalorija Ugljenih hidrata Masti Proteina...
Nastavak...

Klopa za klince

Voćni blanmanže

Voćni blanmanžePotrebno: 1kg sremskog neslanog sira, 4 supene kašike želatina, 0,5I mleka, 200gr pavlake, 1,5 čaša kristal šećera, 2-3 supene kašike kakaa, 3-4 samlevena oraha, voće (sveže, zamrznuto ili iz kompota), vanilin šećer

Želatin rastvorite u mleku i ostavite ga sa strane jedan sat. Uzmite dve činije, u jednu si­pajte polovinu sira, pavlake, po­lovinu šećera i vanilin-šećera. Masu mešajte mikserom dok se šećer ne rastvori. Drugu polovi­nu materijala sipajte u drugu či­niju i ulupajte i nju. U jednu činiju umešajte ora­he, u drugu kakao. Želatin postepeno zagrevajte dok se sasvim ne otopi. Po pola sipajte u obe činije i dobro promešajte. Na dno činije za služenje pore­dajte kolutove kajsija ili drugog voća. Sipajte prvu masu, pa poredjajte kolutove npr. jagoda, pa sipajte drugu masu. Ostavite u frižideru da se hladi najmanje dva sata.Od 2 godine

Pire od povrća
Pire od krompira, paškanata i belog lukaPotrebno: 2 krompira, isečena na kocke, 2 paškanata isečena na četvrtine, 3 čena belog luka, polovina pakovanja krem sira,  polovina  manje glavice crnog luka

Luk oljuštite i iseckajte na sitne komade. Skuvajte krompir, paškanat i beli luk. Ocedite, dodajte ostale sastojke i napraviti pire. Servirajte odmah.
Za uzrast od 5 godina i više
Salata od pirinča
Salata od pirinča za decuPotrebno: 70gr pirinča, 50gr presovane šunke u komadu, 30gr sira (ajdamer), 50gr kukuruza, 1 manji kiseli krastavac, 1 kašičica maslinovog ulja

Pirinač skuvajte u malo posoljenoj vodi (8 min), ocedite, ohladite. Isecite sir i šunku na kockice, dodajte kukuruz i maslinovo ulje i pomešajte sa pirinčem.
Za uzrast od 5 godina i više
Trećina ishrane - brza hrana

(1 glas)
Autor Goran   
Trećina ishrane - brza hranaAmerički dijetetičari su završili višegodišnje istraživanje i objavili zabrinjavajući podatak da najmanje trećinu ishrane prosečnog stanovnika SAD čini brza hrana, prepuna nepotrebnih, pa i štetnih sastojaka. Brza, ili kako je Amerikanci nazivaju „džank fud", kao što su hamburgeri, čizburgeri, pohovana piletina, čips, prženi kikiriki, ali i suviše zaslađena i gazirana pića krivi su za trećinu suvišnih kalorija koju unose u organizam - saopštili su naučnici.
Istraživanje obavljeno na 4.700 odraslih pokazalo je da su, uprkos sve većoj popularnosti hrane s minimumom ugljenih hidrata, slatka gazirana pića i razni proizvodi od testa i krompira i dalje najveći krivci za višak kalorija koje se svakog dana unose u organizam. Posebno alarmantno je nedozvoljeno prisustvo takozvanih „praznih kalorija" u američkoj ishrani - zaključili su epidemiolozi i dijetetičari sa Univerziteta Kalifornija Berkli, koji su obavili istraživanja.
Oni su otkrili da slatkiši i drugi deserti, zaslađena ali i alkoholna pića obezbeđuju najmanje četvrtinu svih kalorija koju konzumiraju Amerikanci. Slane „grickalice" i veštačka pića s ukusom voća dodaju još pet odsto suvišnih kalorija.

pomfritStručnjaci ukazuju na to da ljudi jedu previše brze hrane, ali ono što je šokantno i posebno zabrinjavajuće je podatak da trećinu kalorija Amerikanci unose kroz ovu kategoriju ishrane. Zato i nije čudno da je ova zemlja zahvaćena epidemijom gojaznosti. U istraživanju su korišćeni podaci iz rezultata istraživanja američke vlade o javnom zdravlju i prehrambenim navikama na 4.760 odraslih osoba dobijenim u anketama 1999. i 2000. godine. Od ispitanika je zatraženo da odgovore na pitanje kakvu su hranu jeli u prethodna 24 časa. Gazirana pića i sokovi obezbeđivali su 7,1 odsto ukupnih unetih kalorija. Slatkiši različitih vrsta nalazili su se na čelu liste a za njima su dolazili hamburgeri, pice i čips. Po mišljenju stručnjaka, važno je naglasiti da su slatkiši, deserti, grickalice i alkoholna pića „punili" organizam kalorijama, a da nisu obezbeđivali nijedan vitamin ili mineral.

Nažalost, upozoravaju oni, zdrava hrana poput svežeg povrća i voća čini samo 10 odsto kalorija unetih u organizam kad je reč o hrani koju konzumiraju Amerikanci. Ogromna većina Amerikanaca, kad je reč o vitaminima i mineralima, spada u kategoriju - pothranjenih. Po mišljenju dijetetičara, može se biti predebeo pa i bolestan a ipak pothranjen - kad je reč o izuzetno važnim sastojcima hrane. Zato ljude ne treba savetovati da jedu manje, treba ih ubediti da se hrane raznovrsno, savetuju stručnjaci.
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
smanji | povećaj

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
< Prethodno